Građani Islanda glasali su na referendumu protiv nastavka pristupnih pregovora s Europskom unijom, objavljeno je nakon prebrojavanja većine glasova na temelju podataka islandske javne televizije RÚV. Prema objavljenim preliminarnim rezultatima, oko 52 posto birača izjasnilo se protiv obnove pregovora, dok je za proeuropsku opciju glasalo 47,5 posto izišlih na birališta.

Zabrinutost oko ribarstva i suvereniteta

Ključne teme referendumske kampanje bile su zaštita ribolovnih voda, troškovi života i nacionalni suverenitet. Protivnici ulaska u Europsku uniju upozoravali su da bi punopravno članstvo ugrozilo kontrolu nad islandskim ribarstvom, koje ima presudnu ulogu u gospodarstvu te otočne države. S druge strane, pristalice približavanja Bruxellesu naglašavale su da bi članstvo pomoglo u smanjenju visokih kamatnih stopa te povećalo sigurnost u kontekstu globalnih geopolitičkih napetosti i rata u Ukrajini. Proeuropska opcija odnijela je pobjedu jedino u glavnom gradu Reykjavíku, dok su predgrađa i ostale izborne jedinice većinski glasale protiv.

Zastoj dug više od desetljeća

Island je prvu prijavu za članstvo u EU podnio 2009. godine, u jeku teške financijske krize. Međutim, pregovori su službeno obustavljeni 2013. godine odlukom tadašnje vlade. Iako je aktualna premijerka Kristrún Frostadóttir u kolovozu poručila biračima da bi glas "ne" stavio točku na sva nagađanja o članstvu u EU, navodeći da će njezina vlada nastaviti s radom bez obzira na ishod, birači su odlučili zadržati postojeći status. Island tako ostaje dio Šengenskog prostora i Europskoga gospodarskog prostora, što mu i dalje omogućuje pristup jedinstvenom tržištu Unije bez obveze punopravnog članstva.