Prema službenim rezultatima glasanja, 52,8 posto birača izjasnilo se protiv otvaranja pregovora o članstvu u Europskoj uniji, dok je njih 47,2 posto podržalo nastavak procesa.

Glavni argument protivnika bilo je očuvanje državnog suvereniteta, s naglaskom na nadzor nad bogatim ribolovnim područjima te poljoprivredom, koji predstavljaju ključni dio islandskoga gospodarstva. Jedino područje u toj otočnoj zemlji gdje je većina građana podržala ponovno pokretanje razgovora s Bruxellesom bio je glavni grad Reykjavik.

Razlozi podjele i povijest odnosa

Zagovornici pristupanja isticali su kako bi tješnje povezivanje s Unijom moglo donijeti veću ekonomsku stabilnost, smanjenje visokih kamatnih stopa te bolju sigurnost u uvjetima geopolitičkih napetosti. S druge strane, protivnici su upozoravali da bi ulazak u blok ugrozio neovisnost u upravljanju prirodnim resursima.

Island je zahtjev za članstvo prvi put podnio 2009. godine u jeku teške financijske krize. Pregovarački proces naknadno je zamrznut, a euroskeptična vlada u potpunosti ga je prekinula 2013. godine. Ovaj referendum nije se odnosio na izravan ulazak u Uniju, nego isključivo na pitanje treba li ponovno otvoriti pregovore.