Zapadne obavještajne službe upozorile su europske čelnike u obrambenom sektoru da Rusija pojačava napore usmjerene na njihovo ubijanje, što je potaknulo tvrtke na uvođenje strožih mjera osobne zaštite za svoje najviše rukovoditelje. Prema pisanju Financial Timesa, koji se poziva na dužnosnike iz pet različitih europskih obavještajnih službi, Kremlj je naredio proširenje sabotažnih i "hibridnih" operacija u Europi. Cilj je smrtonosno oslabiti potporu Kijevu u nadolazećim mjesecima, s obzirom na stagnaciju na bojištu u Ukrajini i ekonomske poteškoće s kojima se Rusija suočava.

Atentati na europske civilne mete, koji su se nekoć smatrali tabuom čak i među ruskim obavještajnim službama, sve su istaknutiji dio tih planova, navode europske obavještajne službe. Glavni izvršni direktori i drugi visoki zaposlenici obrambenih tvrtki, uključujući i one manje koje se bave proizvodnjom dronova ili njihovih komponenti, identificirani su kao mete operativaca Kremlja.

Njemačka domaća obavještajna služba (BfV) značajno je pojačala kontakte sa zaposlenicima i upravama njemačkih obrambenih tvrtki, dajući preporuke o angažiranju privatnih timova za neposrednu zaštitu. Čelnik BfV-a, Sinan Selen, upozorio je da se Rusija namjerno bavi planiranjem nasilnih činova protiv pojedinaca koje provode državni akteri ili akteri pod državnom kontrolom, primjećujući pritom korištenje struktura organiziranog kriminala.

Nekoliko rukovoditelja obrambenih tvrtki, koji su za Financial Times govorili pod uvjetom anonimnosti, potvrdilo je da su u posljednjih šest mjeseci pojačali mjere neposredne zaštite, na izričit savjet državnih sigurnosnih službi. Neki takve mjere primjenjuju samo tijekom putovanja izvan matične zemlje.

Odgovornost za takve zavjere, u ruskom obavještajnom žargonu poznate kao "mokri posao", uglavnom snosi GRU, ruska vojna obavještajna služba. Obavještajni izvori navode da GRU prilagođava svoje metode, sve više surađujući sa skupinama organiziranog kriminala i koristeći prekogranične mreže agenata. Izviđanje, logistika, planiranje i izvršenje operacija raspoređuju se među različitim skupinama ili pojedincima, umjesto oslanjanja na pojedinačne "potrošne" agente regrutirane putem interneta.

U nekim su slučajevima aktivne zavjere već otkrivene i spriječene, dok je u drugima zabilježeno sumnjivo ponašanje, poput praćenja svakodnevnih navika i kretanja pojedinaca. Sigurnosni dužnosnici ističu da je ključni dio ruskog pristupa psihološki učinak: "Dovoljno je da se ljudi počnu osjećati kao da bi mogli biti mete i učinak je već postignut. Žele da pojedinci dvaput razmisle prije nego što počnu poslovati s Ukrajinom." Iako su neki pokušaji ruskih agenata i dalje amaterski, to prisiljava sigurnosne službe da svakoga smatraju potencijalnom prijetnjom.

Danska obavještajna služba PET nedavno je upozorila da Rusija sve češće pokušava napasti konkretne obrambene tvrtke, regrutirajući ljude putem društvenih mreža i aplikacija poput Telegrama za zadatke poput fotografiranja tvornica ili skladišta. Takve informacije mogu poslužiti za pripremu sabotaža.

Moskva redovito odbacuje optužbe zapadnih zemalja da stoji iza sabotaža, pokušaja atentata i drugih tajnih operacija u Europi.