Prisutnost genoma virusa Zapadnog Nila otkrivena je kod jednog komarca ulovljenog na području beogradske gradske općine Čukarica, u blizini Ranžirnog kolodvora Železnik. Prema priopćenju Laboratorija Sektora „Gradska čistoća“ za ekologiju i unapređenje životnog okoliša, riječ je o komarcu iz roda Culex.

Ovo otkriće izazvalo je pozive stručnjaka na pojačanu zaštitu, s obzirom na to da za virus Zapadnog Nila ne postoji odobreno cjepivo niti specifičan lijek. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je krajem prošlog mjeseca već pozvala na oprez nakon što je u južnoj Europi zabilježeno nekoliko slučajeva groznice Zapadnog Nila.

Istovremeno, WHO upozorava da bi trenutna epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo mogla postati najsmrtonosnija u povijesti. Glavni direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, izjavio je da bi, nastavi li se širiti trenutačnim tempom, mogla nadmašiti epidemiju iz razdoblja od 2014. do 2016. godine, u kojoj je preminulo najmanje 11.000 ljudi.

Ova epidemija, službeno proglašena 15. svibnja, ali za koju se vjeruje da je započela već u veljači, dosad je uzrokovala više od 2.000 smrtnih slučajeva i najmanje 4.300 zaraženih. Uzrokuje je rijetki soj ebole Bundibugyo, za koji ne postoji odobreno cjepivo niti terapijski lijekovi. Kontrolu bolesti dodatno otežava dugotrajna nestabilnost na istoku DR Konga, zbog čega zdravstveni radnici uspijevaju doći do samo oko 30 posto slučajeva. Tim sa Sveučilišta u Oxfordu razvio je cjepivo protiv ovog soja, koje je odobreno za testiranje na ljudima u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Ebola je rijetka, smrtonosna virusna bolest čiji se simptomi, slični gripi ili malariji, pojavljuju od dva do 21 dan nakon zaraze. Kako bolest napreduje, mogu se razviti povraćanje i proljev, što može dovesti do zatajenja organa i smrti. Virus se prenosi kontaktom sa zaraženim tjelesnim tekućinama, poput krvi ili povraćanja.