Građani Švicarske na referendumu održanom u nedjelju, 27. rujna, većinom su glasova odbacili dvije ustavne inicijative. Prva se odnosila na uvođenje strože definicije državne neutralnosti, dok je druga bila usmjerena na prehrambenu sigurnost zemlje. Prema privremenim rezultatima, obje su inicijative doživjele uvjerljiv poraz jer nisu dobile podršku birača niti potrebnu većinu kantona.

Inicijativa o neutralnosti, kojom se u Ustav nastojala unijeti odredba o trajnoj i strogoj neutralnosti, prema dosadašnjim je rezultatima dobila oko 30 posto glasova, dok je oko 70 posto birača bilo protiv. Izlaznost na referendumu iznosila je oko 47 posto. Da je prijedlog usvojen, Švicarskoj bi bilo zabranjeno uvoditi jednostrane ekonomske sankcije, poput onih koje je Bern nametnuo Rusiji nakon napada na Ukrajinu. Izuzetak bi bile isključivo sankcije koje odobre Ujedinjeni narodi.

Ograničenja za suradnju s NATO-om

Predložene izmjene također bi zabranile Švicarskoj bilo kakvu suradnju ili sudjelovanje u vojnim savezima, uključujući zajedničke obuke s NATO-om, osim u slučaju izravnog vojnog napada na zemlju. Pokretač ove inicijative bila je udruga Pro Schweiz, blisko povezana s desno-populističkom Švicarskom narodnom strankom (SVP). Oni su tvrdili da je tradicionalna neutralnost Švicarske narušena pridruživanjem sankcijama Europske unije protiv Rusije.

S druge strane, švicarska vlada i većina političkih stranaka oštro su se protivile prijedlogu. Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis upozorio je tijekom kampanje da bi usvajanje ovih pravila ugrozilo nacionalnu sigurnost i onemogućilo obrambenu suradnju s partnerima. Protivnici su isticali da bi stroga neutralnost izolirala državu i onemogućila joj fleksibilno reagiranje na međunarodne krize.

Odbačen i plan o samoopskrbi hranom

Osim pitanja neutralnosti, Švicarci su s oko 73 posto glasova protiv odbacili i inicijativu o prehrambenoj sigurnosti. Tim se prijedlogom tražilo da država u roku od deset godina poveća stupanj samoopskrbe hranom na 70 posto.

Protivnici tog prijedloga upozoravali su na štetne posljedice nametanja obvezujućih ciljeva i rokova za domaću poljoprivredu i uvoz hrane, što je na koncu utjecalo na odluku birača da odbace i ovu inicijativu.