Europski obavještajni dužnosnici upozorili su na mogućnost da bi Rusija uskoro mogla testirati odlučnost NATO-a. Prema procjenama pojedinih sigurnosnih službi, potencijalni napad ili provokacija mogli bi se dogoditi u roku od nekoliko mjeseci, a ne godina, što je izazvalo rasprave o spremnosti zapadnog vojnoga saveza.

Upozorenja su uslijedila nakon što je poljski premijer Donald Tusk u parlamentu izjavio kako obavještajne procjene sugeriraju da bi Rusija u idućim mjesecima mogla izvesti napad dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a. Prema njegovim riječima, cilj Moskve bio bi dokazati da je članak 5. NATO-ova ugovora, koji jamči zajedničku obranu svih članica, više teoretski nego praktičan mehanizam. Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je ova upozorenja utemeljenima te je u Parizu organizirao sastanak s političkim čelnicima kako bi raspravili o rastućim prijetnjama.

Različiti scenariji i provokacije

Šef češke sigurnosno-obavještajne službe (BIS) Michal Koudelka izjavio je kako bi mogući scenarij mogao uključivati pojačanu aktivnost dronova, kampanje utjecaja, provokacije pod lažnom zastavom, ali i ograničeni upad na teritorij neke od članica NATO-a koje graniče s Rusijom. Koudelka je istaknuo kako bi se takav razvoj događaja mogao očekivati u idućim mjesecima, no dodao je kako se poduzimaju napori da se takav scenarij spriječi.

S druge strane, sigurnosne službe baltičkih država, koje izravno graniče s ruskim teritorijem, pokazuju znatno veći oprez u procjenama. Glavni direktor latvijske Državne sigurnosne službe (VDD) Normunds Mežviets naglasio je kako trenutačno nema pokazatelja neposrednog napada na Latviju ili druge članice Saveza. On objašnjava kako su ruske vojne snage i resursi uvelike angažirani u Ukrajini, no potvrđuje da postoje znakovi priprema za odlučnije djelovanje u Europi, pri čemu ostaje nejasno radi li se o konkretnim planovima napada ili o strategiji širenja straha.

Pozivi na smirivanje panike

Baltički diplomati i političari stoga pozivaju zapadne partnere na ublažavanje javne retorike. Strahuju da bi pretjerano naglašavanje neposredne opasnosti od invazije moglo nanijeti ekonomsku i društvenu štetu njihovim zemljama te poslužiti ciljevima Kremlja. Glavni tajnik estonskog Ministarstva vanjskih poslova Jonatan Vseviov javno je kritizirao paniku na društvenim mrežama, poručivši građanima da ostanu mirni i nastave podržavati Ukrajinu, uz obećanje da će javnost biti jasno obaviještena ako se pojavi stvarna opasnost.

Službena Moskva u potpunosti odbacuje optužbe o planiranju napada na NATO. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako takve tvrdnje nemaju veze sa stvarnošću ni s namjerama Ruske Federacije. Ipak, europski dužnosnici podsjećaju na razdoblje uoči početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je Kremlj također odbacivao upozorenja o pripremama za napad.