Protekli kolovoz ušao je u povijest kao jedan od dva najtoplija mjeseca ikada zabilježena na Zemlji, izjednačivši temperaturni rekord koji je postavljen u srpnju 2023. godine. Prema službenim podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus, prosječna globalna površinska temperatura zraka iznosila je 16,96 stupnjeva Celzija, što je za 0,85 stupnjeva više od tridesetogodišnjeg prosjeka.

Ovaj drastičan skok temperature doveo je do toga da su globalne vrijednosti bile za 1,65 stupnjeva Celzija više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Time je ponovno premašeni kritični prag od 1,5 stupnjeva Celzija, koji su svjetske države Pariškim sporazumom odredile kao granicu za izbjegavanje najtežih posljedica globalnog zagrijavanja. Iako jednokratno prekoračenje ne znači trajno probijanje tog praga, znanstvenici upozoravaju na ozbiljnost situacije.

Utjecaj klimatskih promjena i fenomena El Niño

Stručnjaci ističu da je ekstremna toplina rezultat dugotrajnih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, ali i snažnog utjecaja prirodnog fenomena El Niño. Ovaj klimatski obrazac uzrokuje neuobičajeno zagrijavanje površine Tihog oceana, čime se goleme količine topline oslobađaju u atmosferu. Iz Copernicusa upozoravaju da bi trenutačni El Niño mogao postati jedan od najsnažnijih u povijesti, a njegov najveći utjecaj na globalne temperature očekuje se tek tijekom iduće godine.

Osim zraka, rekordne temperature zabilježene su i na površini mora. Izvan polarnih područja, temperatura mora u kolovozu dosegnula je povijesnih 21,07 stupnjeva Celzija, što je izjednačenje s apsolutnim rekordom iz ožujka ove godine.

Posljedice diljem Europe

Zapadna Europa zaključila je svoje najtoplije ljeto od početka mjerenja, nadmašivši čak i razorne toplinske valove iz 2003. godine. Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježilo je najtoplije ljeto od 1884. godine, a tamošnji meteorološki zavod utvrdio je da je ljudski utjecaj učinio takav ishod čak 130 puta vjerojatnijim.

Ekstremne vrućine i suše izazvale su ozbiljne probleme u brojnim europskim zemljama, uključujući Francusku, Mađarsku, Rumunjsku i Srbiju. Vodostaji velikih rijeka poput Rajne, Dunava i Dnjepra pali su na iznimno niske razine, što je ugrozilo poljoprivredu i riječni promet.

"Ovo je cijena ovisnosti čovječanstva o fosilnim gorivima koja se otima kontroli i cijena globalne klimatske krize koju ta ovisnost potiče", poručio je šef UN-a za klimu Simon Stiell.

Znanstvenici naglašavaju da se ne radi o novoj normalnosti, već o trendu koji će se nastaviti pogoršavati. Istraživačica s Imperial Collegea u Londonu, dr. Clair Barnes, upozorila je da će rekordi nastaviti padati, a ekstremi se pogoršavati brže nego što se čovječanstvo može prilagoditi, sve dok se ne zaustavi izgaranje fosilnih goriva.