Prva tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj potvrđena su tijekom srpnja i kolovoza, priopćio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Zaražene osobe dolaze s područja istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Dok je dvoje pacijenata zarazu otkrilo posve slučajno tijekom drugih testiranja, jedan se bolesnik nalazi u teškom stanju.

Riječ je o muškarcu starijem od 80 godina iz okolice Zagreba koji je zbog teške kliničke slike priključen na respirator u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Prema navodima liječnika iz te ustanove, pacijent je stabilno na intenzivnoj njezi, no zahtijeva mehaničku ventilaciju.

Stanje u regiji i Europi

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) izvijestio je kako je dvanaest europskih zemalja ove godine prijavilo slučajeve zaraze ovim virusom. Među njima su i države u našem susjedstvu.

U Sjevernoj Makedoniji potvrđeno je najmanje 43 slučaja zaraze, a od posljedica bolesti preminulo je pet osoba. Većina slučajeva zabilježena je tijekom posljednja tri tjedna, a tamošnje su vlasti početkom kolovoza proglasile epidemiju u nekoliko općina glavnog grada Skoplja i okolnim područjima.

Značajan rast broja zaraženih bilježi se i u Grčkoj, gdje je od početka godine registrirano 157 slučajeva, uz 13 preminulih osoba. Prvi ovogodišnji slučaj potvrđen je i u Albaniji kod 72-godišnjeg muškarca iz Korče koji se nalazi na bolničkom liječenju.

Simptomi i prijenos bolesti

Virus Zapadnog Nila na ljude prenose zaraženi komarci, prvenstveno iz roda Culex. Bolest se ne prenosi izravnim kontaktom s čovjeka na čovjeka, pa karantena za oboljele nije potrebna. Glavni domaćini i rezervoari virusa u prirodi su ptice.

Infekcija kod većine ljudi, u otprilike 70 do 80 posto slučajeva, prolazi bez ikakvih simptoma. Kod manjeg broja zaraženih razvija se blaži oblik bolesti, s povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima te probavnim smetnjama. Teži oblik bolesti, koji zahvaća središnji živčani sustav i može uzrokovati meningitis ili encefalitis, razvija se u manje od jedan posto slučajeva, a pod najvećim su rizikom starije osobe i kronični bolesnici.

Za ovaj virus ne postoji cjepivo niti specifičan lijek, pa se liječenje svodi na ublažavanje simptoma. Stručnjaci stoga naglašavaju važnost osobne zaštite od uboda komaraca i uklanjanje stajaće vode iz dvorišta i s balkona kako bi se spriječilo njihovo razmnožavanje.