Uoči kolektivnog ukopa u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje će 11. srpnja biti pokopani posmrtni ostaci deset novoidentificiranih žrtava genocida, u Hrvatskoj su održani komemorativni događaji u Zagrebu i Rijeci.

U Zagrebu su stotine građana sudjelovale u tihom Mimohodu sjećanja koji su organizirali Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj. Sudionici su u bijelim majicama sa srebreničkim cvijetom hodali od Trga bana Josipa Jelačića do Zagrebačkih fontana, na kojima je projiciran "Cvijet sjećanja" s porukom "Srebrenica 1995 – Never Forget / Zagreb to Srebrenica". Mimohod je predvodio saborski zastupnik Armin Hodžić, a u sklopu obilježavanja održana je i komemoracija u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i uz sufinanciranje Vlade Republike Hrvatske.

Istodobno je u Rijeci održan tradicionalni mimohod sjećanja od Korza do gata Karoline Riječke, gdje je u more bačena 31 bijela ruža. Riječka gradonačelnica Iva Rinčić tom je prigodom naglasila kako najveća snaga leži u sposobnosti opraštanja, ali i da oprost nikada ne smije ići na štetu sjećanja na prošlost.

Ukop deset žrtava u Potočarima

U Potočarima se u međuvremenu privode kraju pripreme za kolektivni ukop deset žrtava koje su u trenutku smrti imale između 20 i 56 godina. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su u razdoblju od 1997. do 2022. godine iz nekoliko masovnih grobnica, uključujući lokalitete Kamenica, Jelovačka Česma, Budak i Glogova.

Najmlađa žrtva koja će biti pokopana ove godine je Senad Jusić (sin Zaima), koji je imao 20 godina kada je nestao na području Bratunca u srpnju 1995. godine. Njegovi ostaci pronađeni su 2022. godine na Kameničkom Brdu. Najstarija žrtva je Ramo Dautović (sin Mustafe), rođen 1939. godine, čiji su ostaci ekshumirani 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica-Čančari, a bit će pokopan pokraj brata Juse.

Prema podacima Projekta identifikacije Podrinja, ostaci još deset identificiranih žrtava čekaju na ukop jer obitelji još nisu dale suglasnost, dok za 36 žrtava identificiranih DNK analizom tek treba obaviti službenu identifikaciju. Obitelji često odgađaju ukop jer su pronađeni samo djelomični ostaci, nadajući se pronalasku novih masovnih grobnica. Institut za nestale osobe BiH i dalje traga za oko 900 žrtava srebreničkog genocida.

Međunarodne presude i zakonski okvir

Međunarodni sudovi, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ), kao i Sud Bosne i Hercegovine, pravomoćno su presudili da zločini počinjeni u Srebrenici u srpnju 1995. godine predstavljaju genocid. Među najznačajnijim presudama su one protiv Radislava Krstića, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

U svibnju 2024. godine Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini kazneno je djelo od srpnja 2021. godine, kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH, predviđajući zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.