Sjedinjene Američke Države uvele su novi val carina na uvoz robe iz više od 60 zemalja, što je izazvalo val kritika i negodovanja među ključnim američkim saveznicima i trgovinskim partnerima. Nove carine iznosit će između 10 i 12,5 posto, a primjenjivat će se, među ostalim, na proizvode iz Europske unije, Velike Britanije, Kine, Kanade, Meksika, Australije i Brazila.

Ova odluka stupa na snagu neposredno nakon isteka privremene globalne carinske stope od 10 posto. Prethodni režim uveden je nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači presudio da su ranije Trumpove carine, donesene pod izgovorom izvanrednog stanja, bile nezakonite jer ovlast za uvođenje poreza u mirnodopsko vrijeme pripada isključivo Kongresu.

Opravdanje kroz borbu protiv prisilnog rada

Američka administracija nove je mjere utemeljila na odjeljku 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se odnosi na suzbijanje uvoza robe proizvedene prisilnim radom. Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer izjavio je kako SAD već gotovo stoljeće provodi zabranu uvoza takve robe te da je "krajnje vrijeme da trgovinski partneri učine isto".

Međutim, stručnjaci za trgovinsku politiku, poput Caroline Freund, ističu kako je stvarni motiv administracije zaštita domaće proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita, dok se pitanje prisilnog rada koristi prvenstveno kao pravno pokriće za zaobilaženje sudskih prepreka.

Oštre reakcije saveznika

Najava novih carina izazvala je brze reakcije pogođenih država. Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je kako će Unija tražiti pojašnjenje od Washingtona, naglasivši da je europski blok ispunio sve obveze iz prošlogodišnjeg transatlantskog trgovinskog sporazuma te da nove carine doživljava kao šok.

Kanadske vlasti odmah su poručile kako njihova zemlja ne bi trebala biti meta ovih mjera jer je predvodnik u borbi protiv uvoza robe proizvedene prisilnim radom. Predstavnici Australije i Brazila ocijenili su carine neopravdanima te najavili da će tražiti njihovo ukidanje, dok je norveško ministarstvo vanjskih poslova priopćilo kako za uvođenje novih nameta nema nikakve osnove.