Američka vojska izvela je novi val zračnih napada na Iran, čime su udari nastavljeni trinaestu noć zaredom. Prema navodima američkog centralnog zapovjedništva (CENTCOM), napadi su trajali više od dva sata, a ciljana su vojna zapovjedna središta, skladišta bespilotnih letjelica, komunikacijske mreže te pomorski kapaciteti. Svrha ovih akcija je, kako navodi zapovjedništvo, smanjenje prijetnje trgovačkim brodovima.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je Iranu i njegovim saveznicima Hutima "teškom vojnom kaznom" nakon što su jemenski borci pogodili dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru. Sukob koji je započeo 28. veljače već je odnio tisuće života, dok su milijuni ljudi raseljeni. Teheran je na napade odgovorio udarima na Izrael i američke vojne baze u zaljevskim državama, a ujedno je praktično zatvorio Hormuški tjesnac za promet.

Potop na svjetskim burzama i skok cijena energenata

Zbog rasta napetosti na Bliskom istoku, cijena barela nafte na londonskoj burzi premašila je 100 dolara prvi put od svibnja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara. Analitičari upozoravaju kako bi ovakav rast cijena nafte mogao ponovno potaknuti inflaciju i prisiliti središnje banke na povećanje kamatnih stopa.

Oštar skok cijena energenata, uz slabije poslovne rezultate tehnoloških divova poput Tesle i Alphabeta, izazvao je snažan pad dioničkih indeksa na Wall Streetu. Indeks Dow Jones oslabio je za 0,97 posto, S&P 500 se spustio za 1,21 posto, dok je tehnološki Nasdaq potonuo za 2,15 posto. Sličan trend zabilježen je i na europskim burzama, gdje su indeksi u Londonu, Frankfurtu i Parizu također završili u značajnom minusu.

Blokirani alternativni pravci i problem s osiguranjem

Situaciju dodatno otežava činjenica da su ugroženi i alternativni pravci za transport nafte. Hutistička blokada tjesnaca Bab-al-Mandeb zatvorila je prolaz za oko pet milijuna barela saudijske nafte dnevno. Dodatno, udruženje pomorskih osiguravatelja Lloyd’s Market Association izrazilo je sumnju u mogućnost daljnjeg osiguravanja brodova koji prolaze Hormuškim tjesnacem, budući da Iran planira uvesti posebne naknade koje krše američke sankcije.

Uz bliskoistočnu krizu, globalnu opskrbu gorivom opterećuju i ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama na ruske rafinerije. Zbog nastalih nestašica, Moskva je zabranila izvoz dizela, čime je s tržišta povučeno oko 12 posto svjetske opskrbe ovim gorivom. Globalne zalihe nafte u posljednjih su pet mjeseci pale za 1,3 milijarde barela, što dodatno pojačava pritisak na ionako nestabilno tržište.