Botanički vrt Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu proteklog je vikenda postao mjesto nesvakidašnjeg izgreda. Dvojica muškaraca snimljena su kako u krugu muzeja na ražnju peku prase, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i uprave ove kulturne institucije.

Iz uprave Zemaljskog muzeja pojasnili su kako ovaj događaj nije izolirani incident, već posljedica dugogodišnjeg neriješenog statusa ustanove. Prema njihovim tvrdnjama, u dijelu muzejske zgrade i dalje stanuje obitelj nekadašnjeg domara, s kojom se uprava nalazi u višestrukim pravnim sporovima.

Optužbe za uzurpaciju nacionalnog spomenika

Uprava muzeja navodi kako članovi domareve obitelji kontinuirano prisvajaju zajednički prostor. Prema navodima iz njihova priopćenja, obitelj uz stan koji im je dodijeljen na diskutabilan način, neprestano uzurpira i botanički vrt te stvara probleme zaposlenicima, posjetiteljima i izvođačima radova.

"Unatoč uloženim naporima i sredstvima da se južni botanički vrt muzeja uredi, privede svrsi i otvori za prijatelje i posjetitelje muzeja, nemoćno svjedočimo da se uz zid nacionalnog spomenika prži ajvar ili okreće prase", priopćili su iz uprave muzeja.

Uprava je uputila apel inspekcijskim službama, policiji i agencijama za zaštitu kulturnog nasljeđa da hitno reagiraju i sankcioniraju odgovorne. Od nadležnih vlasti traže preseljenje obitelji čije ponašanje, kako ističu, izravno ugrožava instituciju i njezine neprocjenjive eksponate. U muzeju se, među ostalim, čuvaju zlatni prsten kralja Tvrtka, vladarski tron kraljice Jelene iz 14. stoljeća te glasoviti židovski rukopis Sarajevska hagada.

Dugogodišnja politička blokada i besparica

Zemaljski muzej BiH utemeljen je 1888. godine tijekom austrougarske vladavine i jedna je od sedam kulturnih institucija od nacionalnog značaja čiji je status ostao neriješen nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Vlasti Republike Srpske sustavno odbijaju priznati ovaj muzej, kao i druge srodne ustanove, poput Umjetničke galerije BiH ili Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao državne institucije. Zbog toga blokiraju njihovo financiranje iz državnog proračuna, uz obrazloženje da kulturno i povijesno nasljeđe pripada isključivo entitetima, a ne državi Bosni i Hercegovini.

Zbog nedostatka sredstava i neisplate plaća zaposlenicima, Zemaljski muzej bio je potpuno zatvoren za javnost od 2012. do 2015. godine. Trajno rješenje financiranja i statusa ove ustanove i dalje ne postoji, pa muzej preživljava isključivo zahvaljujući povremenim jednokratnim pomoćima.