Dugotrajno razdoblje visokih temperatura i nedostatak kiše uzrokovali su drastičan pad razine vode u slivovima Dunava i Drave. Na više mjernih postaja zabilježene su najniže vrijednosti otkad postoje službena mjerenja, što stvara ozbiljne poteškoće u energetskom sektoru, prometu i poljoprivredi diljem jugoistočne Europe.

Dramatična noć u Mađarskoj i ugrožena energetska mreža

Pad vodostaja Dunava zamalo je doveo do potpunog prekida rada mađarske nuklearne elektrane Paks, smještene oko sto kilometara južno od Budimpešte. Prema navodima premijera Pétera Magyara, postrojenje je tijekom noći bilo nekoliko milimetara od gašenja prije nego što se vodostaj stabilizirao i neznatno porastao za 1,5 centimetar. Elektrana inače proizvodi gotovo polovicu električne energije u Mađarskoj, a zbog suše je radila sa znatno smanjenim kapacitetom, uz samo jedan aktivan reaktor.

Slični izazovi prisutni su i u Srbiji, gdje je predsjednik Aleksandar Vučić upozorio na mogućnost privremene obustave rada Rafinerije u Pančevu zbog nedostatka vode za hlađenje. Ipak, stručnjaci za energetiku procjenjuju kako je takav scenarij manje vjerojatan od problema s opskrbom električnom energijom.

Oboreni stoljetni rekordi i opasnosti na riječnom dnu

Prema podacima nadležnih službi, Dunav je u Batini dosegnuo novi rekordni minimum od -142 centimetra, čime je premašena dosad najniža razina zabilježena 1909. godine. Na ulazu u Srbiju, kod Bezdana, 3. kolovoza zabilježen je minimum od -163 centimetra, s mogućnošću daljnjeg pada. Istodobno, rijeka Drava srušila je vlastite rekorde spustivši se na -192 centimetra.

Predstavnici Hrvatskih voda Zoran Đuroković i Mario Spajić potvrdili su da je javna vodoopskrba na kontinentu i dalje stabilna zahvaljujući podzemnim vodama. Međutim, na pojedinim područjima Jadrana i otoka uvedene su redukcije vode ili upućeni pozivi građanima na racionalnu potrošnju.

Povlačenje vode razotkrilo je brojne pješčane sprudove i potopljene predmete. Kod Osijeka je zbog izrazito niskog vodostaja pronađena i neeksplodirana eksplozivna naprava, pa nadležne službe apeliraju na građane da ne hodaju izloženim dijelovima riječnog korita.

Posljedice za ekosustav i plovidbu

Plovidba Dunavom odvija se uz znatna ograničenja opterećenja teretnih plovila, dok je promet Dravom iznimno zahtjevan. Zbog visokih temperatura zraka, temperatura vode u rijekama prelazila je 26 pa i 28 Celzijevih stupnjeva, što uz nisku razinu vode stvara nepovoljne uvjete za biljni i životinjski svijet te povećava rizik od razvoja bakterija.

Prognoze hidroloških službi ne predviđaju značajnije oborine u narednim danima, naglašavajući kako će za puni oporavak površinskih i podzemnih zaliha vode biti potrebne dugotrajne i obilne kiše na širem području europskih riječnih slivova.