Smrt pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je preminuo 27. kolovoza 2026. godine u pritvoru u Haagu, izazvala je niz političkih i pravnih reakcija u regiji.

U Crnoj Gori je Demokratska partija socijalista (DPS) uputila parlamentarnim strankama inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Razlog za pokretanje ove inicijative je telegram sućuti koji je Mandić uputio obitelji Mladića. Predsjednik DPS-a Danijel Živković izjavio je kako je tim gestom pređena granica te je postavio pitanje dostojnosti obnašanja funkcije predsjednika parlamenta države koja teži članstvu u Europskoj uniji. Inicijativu su podržale Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i stranka Europski savez.

Istovremeno, prema navodima medija, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine formiralo je predmet po kaznenoj prijavi protiv dužnosnika iz Republike Srpske — Milorada Dodika, Nenada Stevandića, Staše Košarca i Draška Stanivukovića. Predmet je dodijeljen postupajućem tužitelju, a prijava ih tereti da su svojim javnim istupima i objavama povodom Mladićeve smrti odobravali, poricali ili pokušavali opravdati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine za koje je Ratko Mladić pravomoćno presuđen, što je prema dopunama Krivičnog zakona BiH kažnjivo djelo.

Otkazi u zdravstvenom sektoru i najavljena okupljanja

Reakcije su zabilježene i u zdravstvenim ustanovama. Kantonalna bolnica Orašje otkazala je honorarnu suradnju s kirurgom Đokom Novakovićem nakon njegovih objava na društvenim mrežama u kojima je veličao Mladića. Odluka je donesena nakon reakcije udruge "Veterani Vojne Policije HVO Bosanske Posavine". To je drugi takav slučaj u kratkom razdoblju, nakon što je zbog sličnih razloga otkaz dobila i liječnica u Tomislavgradu.

Uz to, u Srebrenici je za 2. rujna najavljeno okupljanje povodom Mladićeve smrti, što je izazvalo dodatne reakcije u javnosti.