Legendarna američka feministkinja, novinarka i aktivistica Gloria Steinem preminula je u srijedu u 92. godini života u svom domu u New Yorku. Vijest o njezinoj smrti potvrdila je njezina zaklada, istaknuvši kako se Steinem borila za ravnopravnost do samoga kraja te kako je njezina prisutnost obilježena neizmjernom sposobnošću slušanja drugih i poticanja ljudi da budu ono što uistinu jesu.

Tijekom svoje dugogodišnje karijere, Steinem je postala jedno od najprepoznatljivijih lica feminističkog pokreta takozvanog drugog vala u Sjedinjenim Američkim Državama. Svojim prepoznatljivim stilom, dugom kosom sa svijetlim pramenovima i pilotskim naočalama, postala je simbol borbe za reproduktivna prava, jednake plaće, legalizaciju pobačaja i istospolnih brakova.

Od teškog djetinjstva do borbe na terenu

Rođena 25. ožujka 1934. godine u Toledu u državi Ohio, Steinem je imala nestalno djetinjstvo jer je njezina obitelj često putovala zbog očeva posla. Nakon razvoda roditelja, kao desetogodišnjakinja je preuzela brigu o majci koja je patila od teške depresije i mentalnih bolesti. Zbog takvih životnih okolnosti, školu je počela redovito pohađati tek s 12 godina. To rano iskustvo brige o drugome oblikovalo je njezinu kasniju odluku o neimanju vlastite djece te je utjecalo na njezine stavove o braku kao instituciji koja često ograničava ženska prava.

Nakon završetka studija, provela je dvije godine u Indiji, gdje se kroz pomaganje lokalnim ženama u organizaciji nenasilnih prosvjeda zainteresirala za aktivizam na lokalnoj razini.

Novinarski proboj pod krinkom

Njezin profesionalni proboj dogodio se 1963. godine kada je pod lažnim imenom provela 11 dana radeći kao Playboyeva zečica u klubu Hugha Hefnera. Njezin istraživački članak pod nazivom "A Bunny's Tale", objavljen u časopisu Show, razotkrio je iznimno teške radne uvjete, niske plaće i seksistički tretman kojem su te žene bile izložene. Iako joj je taj članak donio veliku slavu, Steinem se kasnije suočavala s poteškoćama kako bi je urednici u muškim redakcijama shvatili ozbiljno, često joj dodjeljujući tekstove o modi i frizurama.

Njezin politički i društveni utjecaj snažno je porastao nakon što je 1968. godine sudjelovala u osnivanju časopisa New York, gdje je pisala o oslobođenju žena. Godine 1972. suosnovala je časopis Ms., prvi medij koji su u potpunosti vodile i uređivale žene, a koji je u javni prostor uveo teme poput obiteljskog nasilja, seksualnog uznemiravanja i prava na pobačaj.

Priznanje za rad i suradnja s obavještajnom službom

Tijekom života, Steinem je otvoreno govorila i o kontroverznijim dijelovima svoje prošlosti. Priznala je kako je krajem pedesetih godina vodila organizaciju Independent Research Service, koja je služila kao paravan američke središnje obavještajne agencije (CIA) za privlačenje američkih studenata na festivale pod kontrolom Sovjetskog Saveza, izjavivši kako bi to ponovila kada bi ponovno mogla birati. Također, 1984. godine uhićena je ispred veleposlanstva Južnoafričke Republike u Washingtonu tijekom prosvjeda protiv aparthejda.

Bila je suosnivačica brojnih organizacija, uključujući National Women's Political Caucus 1971. godine, s ciljem povećanja sudjelovanja žena u politici. Bivši američki predsjednik Barack Obama odlikovao ju je 2013. godine Predsjedničkom medaljom slobode, najvišim civilnim priznanjem u SAD-u.

Od njezine smrti u New Yorku opraštaju se brojne javne osobe, uključujući Hillary Clinton, koja ju je nazvala jednom od arhitektica cjelokupne strukture ženske ravnopravnosti.