Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine (HNV BiH) priopćilo je kako u potpunosti podržava prijedlog Günthera Fehlingera, predsjednika Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a, koji se odnosi na ustavnu reformu BiH. Prijedlog predviđa ukidanje etničkih entiteta te uspostavu moderne europske federacije sastavljene od deset kantona.

Iz HNV-a navode da bi takvo uređenje osiguralo jedinstvo Bosne i Hercegovine uz visok stupanj autonomije kantona, očuvalo multietnički karakter države i društva te omogućilo razvoj demokratskih odnosa. Prema njihovoj ocjeni, federalizacija cijele države istodobno bi uklonila postojeće institucionalne blokade koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma, kao i mogućnost secesije i daljnje podjele države. Kantoni bi, kako navode, imali široku autonomiju u okviru jedinstvene Bosne i Hercegovine.

HNV BiH ističe da je Fehlingerov prijedlog gotovo identičan konceptu koji je ta organizacija usvojila na Općem saboru Hrvata BiH 6. veljače 1994. godine. Iz HNV-a dodaju da Fehlingerov prijedlog predstavlja racionaliziranu verziju tog koncepta, budući da predviđa manji broj federalnih jedinica, što je, u uvjetima postojeće velike i skupe državne administracije, svakako poželjno. Podsjećaju i da je Washingtonski sporazum u velikoj mjeri slijedio temeljni koncept njihovog tadašnjeg prijedloga.

Prema ocjeni HNV-a, prijedlog iz 1994. godine bio je racionalan i pružao je osnovu za funkcionalnu i samoodrživu državu, značajno je doprinio prekidu rata i otvorio prostor za normalizaciju odnosa među narodima u BiH.

HNV BiH smatra da se sadašnje daytonsko uređenje, zasnovano na entitetima, pokazalo neracionalnim i nefunkcionalnim te da je potrebna hitna i temeljita ustavna reforma. Osim što postojeći sustav proizvodi nepotrebne i skupe razine vlasti i administracije, složena i nejasna podjela nadležnosti omogućuje prebacivanje odgovornosti između različitih razina vlasti. Posljedica takvog sustava je skup i teško održiv model upravljanja u kojem se odgovornost za rješavanje problema prebacuje s jedne institucije na drugu i s jedne razine vlasti na drugu. Građani, izgubljeni u nepreglednom sustavu nadležnosti, ostaju bez jasne adrese kojoj se mogu obratiti, bez odgovora i, naposljetku, bez vlasti koja je spremna preuzeti odgovornost i djelovati, zaključili su iz HNV-a.