Prema nacrtu prijedloga Europske komisije, koji je izradio Alexandre Adam, glavni savjetnik predsjednice EK Ursule von der Leyen, državama kandidatima ponudit će se model "postupne integracije". Ovaj plan predviđa trgovinu bez prepreka, sudjelovanje u istraživačkim programima te dublju industrijsku suradnju i prije nego što države ostvare punopravno članstvo.

Međutim, pristup jedinstvenom tržištu neće biti bezuvjetan. Zemlje kandidati morat će se potpuno uskladiti s vanjskom politikom Europske unije. To uključuje provođenje sankcija, kontrolu investicija i izvoza te zabranu dijeljenja osjetljivih tehnologija s državama koje Unija smatra neprijateljskima ili s industrijskim konkurentima, poput Rusije i Kine.

Strah od utjecaja Rusije i Kine

U dokumentu se navodi kako se proces pridruživanja za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Tursku godinama odugovlači. Zbog toga raste zabrinutost da bi te države mogle izgubiti zanimanje za europske integracije te se više približiti Moskvi ili Pekingu. S druge strane, za Ukrajinu, Moldaviju, Albaniju i Crnu Goru planiraju se ubrzane "mape puta".

Suradnja bi se trebala intenzivirati u sektorima visokih tehnologija, poput umjetne inteligencije, poluvodiča, biotehnologije i svemirske industrije. Ipak, plan uvodi i načelo reverzibilnosti. Ako neka država nazaduje u vladavini prava ili ne poštuje vanjsku politiku EU-a, ponuđene ekonomske pogodnosti mogu joj se odmah suspendirati ili oduzeti.

Promjene i unutar same Unije

Kako bi se spriječile unutarnje blokade nakon prijema novih članica, Bruxelles razmatra i izmjene vlastitih pravila. Predlaže se šira primjena glasanja kvalificiranom većinom umjesto dosadašnjeg jednoglasnog odlučivanja u strateškim područjima, poput uvođenja sankcija ili reakcija na krize ljudskih prava.

Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je kako podržava postupnu integraciju, ali je naglasio da to "mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelan proces ili zamjena za njega".

Službeni prijedlog ovog paketa bit će predstavljen europskim dužnosnicima 6. listopada, nakon što Ursula von der Leyen završi turneju po Zapadnom Balkanu, dok će lideri država članica o njemu raspravljati na samitu u Bruxellesu 15. listopada.